Minimalna satnica u Nemačkoj ponovo raste: Od januara 2027. najmanje 14,60 evra po satu
30.10.2026

Zakonska minimalna satnica u Nemačkoj biće ponovo povećana. Od 1. januara 2027. godine poslodavci će radnicima morati da plaćaju najmanje 14,60 evra bruto po satu.
Trenutna minimalna satnica iznosi 13,90 evra bruto, što znači da zaposlene koji rade za minimalac očekuje povećanje od 70 centi po satu, odnosno nešto više od pet odsto.
Promena će uticati i na Minijob: maksimalna mesečna zarada povećava se sa sadašnjih 603 na 633 evra.
Koliko trenutno iznosi minimalna satnica?
Zakonski minimalac u Nemačkoj povećan je 1. januara 2026. godine sa 12,82 na 13,90 evra bruto po satu.
Novo povećanje već je usvojeno i biće sprovedeno od 1. januara 2027. godine, kada će minimalna satnica iznositi 14,60 evra bruto.
To predstavlja povećanje od 70 centi u odnosu na 2026. godinu, odnosno ukupno povećanje od 1,78 evra u poređenju sa minimalnom satnicom koja je važila tokom 2025. godine.
Važno je naglasiti da se radi o bruto iznosu. Koliko će zaposleni stvarno dobiti na račun zavisi od poreske klase, doprinosa, zdravstvenog osiguranja i porodične situacije.
Koliko će radnici zarađivati više?
Zaposleni koji radi puno radno vreme, približno 40 sati nedeljno, zahvaljujući povećanju od 70 centi mogao bi da zaradi oko 121 evro bruto više mesečno.
Na godišnjem nivou to bi bilo približno 1.450 evra bruto više, pod uslovom da broj radnih sati ostane isti.
Primer obračuna za približno 173 radna sata mesečno:
Minimalna satnicaPribližna bruto zarada13,90 € tokom 2026.2.405 € mesečno14,60 € od 2027.2.527 € mesečnoRazlikaoko 121 € mesečno
Ovaj obračun je samo orijentacioni. Stvarna mesečna zarada zavisi od ugovorenog radnog vremena, broja radnih dana, praznika, dodataka i eventualnih prekovremenih sati.
Menja se i granica za Minijob
Povećanje minimalne satnice automatski utiče i na zaposlene koji rade Minijob.
Tokom 2026. godine maksimalna prosečna mesečna zarada u okviru Minijoba iznosi 603 evra. Od 1. januara 2027. granica će biti povećana na 633 evra mesečno.
Minijob granica povezana je sa visinom zakonskog minimalca kako zaposleni zbog povećanja satnice ne bi morali značajno da smanjuju broj radnih sati.
Osoba koja prima minimalnu satnicu moći će i dalje da radi približno 43 sata mesečno, a da pritom ostane unutar Minijob granice.
Ako zaposleni redovno zarađuje više od dozvoljene granice, radni odnos može preći u kategoriju Midijoba, odnosno zaposlenja sa obaveznim doprinosima za socijalno osiguranje.
Ko ima pravo na minimalnu satnicu?
Zakonski minimalac u načelu važi za sve punoletne zaposlene u Nemačkoj, bez obzira na državljanstvo ili poreklo.
To znači da isto pravo imaju i radnici sa Balkana, uključujući građane Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore, Severne Makedonije, Slovenije i drugih zemalja.
Minimalna satnica primenjuje se na:
zaposlene sa punim radnim vremenom;
zaposlene sa skraćenim radnim vremenom;
radnike koji obavljaju Minijob;
sezonske radnike;
strane radnike zaposlene u Nemačkoj;
određene praktikante.
Državljanstvo, vrsta boravišne dozvole ili poznavanje nemačkog jezika ne daju poslodavcu pravo da zaposlenom isplaćuje manje od zakonskog minimuma.
Ko ne mora da dobije zakonski minimalac?
Od primene opšte minimalne satnice postoje određeni izuzeci.
Minimalac se, između ostalog, ne primenjuje na:
osobe mlađe od 18 godina koje nemaju završeno stručno obrazovanje;
učenike na stručnom obrazovanju, odnosno Ausbildung-u;
obavezne prakse;
određene dobrovoljne prakse koje traju najduže tri meseca;
osobe koje rade volonterski;
samozaposlene;
dugoročno nezaposlene tokom prvih šest meseci nakon povratka na tržište rada, pod zakonski utvrđenim uslovima.
U pojedinim privrednim granama važe posebne, više minimalne satnice. To se može odnositi na građevinarstvo, negu, čišćenje objekata, elektroindustriju i druge delatnosti.
Ako je tarifnim ugovorom ili posebnim propisom određena viša satnica, poslodavac mora da isplati taj viši iznos.
Šta radnici treba da provere?
Zaposleni koji trenutno prima manje od 14,60 evra bruto po satu trebalo bi da proveri da li će poslodavac od januara pravilno obračunati novu satnicu.
Posebno je važno voditi sopstvenu evidenciju o:
početku i završetku rada;
pauzama;
ukupnom broju radnih sati;
noćnom radu;
radu nedeljom i praznicima;
prekovremenim satima;
primljenim obračunima zarade.
Poslodavac ne može povećanje minimalca da „nadoknadi“ tako što će zaposlenom evidentirati manje sati nego što je stvarno radio.
Radnici bi zato trebalo da pažljivo provere obračun plate za januar 2027. godine.
Šta ako poslodavac ne isplati minimalac?
Zaposleni najpre može pisanim putem da zatraži ispravku obračuna i isplatu razlike.
Ukoliko poslodavac to odbije, radnik može da se obrati sindikatu, savetovalištu za zaposlene, advokatu za radno pravo ili nadležnoj službi nemačke carine – Finanzkontrolle Schwarzarbeit.
Savezno ministarstvo za rad i socijalna pitanja ima i telefonsku liniju za pitanja o minimalnoj zaradi: 030 60 28 00 28.
Važno je reagovati na vreme, jer ugovor o radu ili tarifni ugovor mogu sadržati rokove u kojima neisplaćena potraživanja moraju da se prijave.
Veća plata, ali i dalje visoki troškovi života
Povećanje minimalne satnice predstavlja dobru vest za zaposlene sa najnižim primanjima. Ipak, veća bruto zarada ne znači da će se životni standard automatski povećati u istoj meri.
Kirije, energija, hrana, osiguranje i drugi svakodnevni troškovi u Nemačkoj i dalje predstavljaju veliko opterećenje za mnoge porodice.
Koliko će radnici zaista osetiti povećanje zavisiće i od inflacije, poreza, doprinosa i daljeg kretanja cena.
Za zaposlene je, međutim, najvažnije da znaju da od 1. januara 2027. nijedan poslodavac ne sme da im isplaćuje manje od 14,60 evra bruto za svaki odrađeni sat, osim u slučajevima koji su zakonom izričito izuzeti.
Najvažnije promene ukratko
Zakonski minimalac tokom 2026. godine: 13,90 € bruto po satu
Nova minimalna satnica od 1. januara 2027: 14,60 € bruto po satu
Povećanje: 0,70 € po satu
Minijob granica tokom 2026: 603 € mesečno
Minijob granica od januara 2027: 633 € mesečno
Promena se primenjuje automatski – nije potreban novi ugovor o radu


